Korice knjige Povez knjige Prelom knjige Rikna Forzec

Štampanje knjiga

Treba da štampate knjigu? Zvuči jednostavno zar ner? Međutim, već na samom početku sačekaće vas neki čudni štamparski izrazi, mahom germanizmi. Tu stvari počinju da se komplikuju. Korice knjige, povez knjige, prelom knjige, rikna, forzec, obrez, knjižni blok samo su neki od termina sa kojima se srećemo u štampi knjige… Da bi otklonili nedoumice, pokušaćemo kroz ovaj blog da razjasnimo određene pojmove i olakšamo snalaženje u procesu štampe. Pisaćemo što jednostavnije, bez suvišnih detalja kako bi bili što jasniji i razumljiviji čitaocima koji se prvi put sreću sa štampom knjiga. Pa krenimo redom…

Korice knjige

Korice knjige imaju dvojaku ulogu. Kao prvo, imaju zadatak da zaštite sadržaj knjige od fizičkog oštećenja i omoguće duži vek trajanja. Sa druge strane, imaju estetsku ulogu, gde kroz dopodljiv dizajn korice i materijal pokušava da se dopadne čitaocu.

Knjižni blok (prelom knjige)

Knjižni blok predstavlja samu knjigu, odnosno sve njene unutrašnje stranice. U zavisnosti od vrste knjige, njenog sadržaja i dizajna, bira se i određena vrsta papira, kao njegova gramatura. Orjenaciono da kažemo, najčešće se u knjižarama srećete sa knjižnim blokovima od matiranog, 80 gramskog kunsdruk papira. Ukoliko želite neki poseban efekat, nikakav problem, u ponudi je zaista širok spektar papira. Od samog sadržaja i namene knjige kao i kreativnosti grafičkog urednika zavisi prelom knjige.

Rikna

Govoreći o knjižnom bloku, dolazmo do sledećeg pojma na koji on direknto utiče. Debljina knjižnog bloka, tj. svih stranica knjige određuje širinu rikne. Rikna predstavlja „leđa“ knjige, onaj deo koji vidite kada knjige stoje složene na polici. Uglavnom sadrži naziv dela i ime autora.

Povez knjige

Povez knjige označava način na koji je korica knjige spojena sa knjižnim blokom. Najčešće je reč o tvrdom ili mekom povezu.

Meki povez (broširani povez) podrazumeva nešto deblji papir, obično 350 gramski, presvučen mat ili sjajnom plastifikacijom. Koristi se za knjige kod kojih se stranice knjižnog bloka lepljenjem spajaju u jednu celinu.

Tvrdi povez (šiveni povez) podrazumeva kaširanje (lepljenje) korice na lepenku (karton najčešće debljine 5 mm). Koristi se za knjige kod kojih knjižni blok čine tabaci spojeni šivenjem, a za koricu se vezuju forzecima.

Kod izdanja sa manjim brojem strana, nedovoljnim za lepljenje, koristi se klamovanje.
Klamovanje je povez kod koga se tabaci slažu jedan u drugi i povezuju se klamovanjem (heftanjem).

Prepust korice (bleed)

Kod pripreme korica u mekom povezu dovoljno je prepustiti 2 do 3 milimetra sa svih strana preko dimenzija knjige. Tvrdi povez zahteva nešto veće prepuštanje (veći bleed), najčešće 15 milimetara sa svake strane. To je potrebno radi savijanja korice oko lepenke i njeno pričvršćivanje sa unutrašnje strane.

Forzec i nakzec (prednja i zadnja potkorica)

Forzec je pojam koji sretaćete kod tvrdog poveza. Uloga forzeca ili potkorice jeste da vežu kaširane korice knjige sa knjižnim blokom. Može biti jednobojna ili štampana.

 

Nadamo se da smo vam bar malo približili štampu i razjasnili pojedine termini.

Cantragovanje, ricovanje, bigovanje, grajfere… ostavićemo za neki naredni post 🙂

Vaš Excentric dizajn studio

0 replies

Ostavite odgovor

Want to join the discussion?
Feel free to contribute!

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *